Vijesti

Novomarofski Kulturni centar bio je danas domaćin Županijske smotre dramsko-scenskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije. Domaćin ovogodišnje Županijske smotre LiDRaNo 2024. za osnovne škole bila je Osnovna škola Šemovec, a za srednje škole Elektrostrojarska škola Varaždin. Program je započeo županijskim smotrama za literarno i novinarsko stvaralaštvo. U kategoriji osnovnih škola sudjelovalo je 90 učenika i 45 mentora iz 29 škola s 36 literarnih radova, 29 samostalnih novinarskih radova, 5 tiskanih školskih listova, 2 digitalna školska lista te 11 radijskih ostvaraja, dok je u kategoriji srednjih škola ukupno sudjelovalo 16 učenika iz osam škola u literarnome izrazu u pratnji 10 mentora te sedam učenika u novinarskome i radijskome izrazu u pratnji pet mentora. Drugi dan smotre bio je posvećen dramskom izrazu. U kategoriji osnovnih škola nastupio je i predstavio se 161 učenik iz 28 škola, koje je pripremalo ukupno 37 mentora. Prvo su se predstavili pojedinačnim scenskim nastupima, a potom i skupnim nastupima. Odluku o najuspješnijima i onima koji će Varaždinsku županiju predstavljati na državnom natjecanju donijelo je prosudbeno povjerenstvo u sastavu – državni izbornik, glumac Ivan Đuričić, dramaturginja Vesna Kosec-Torjanac i redatelj Dubravko Torjanac. U kategoriji srednjih škola sudjelovala su 33 učenika i 13 mentora iz šest škola.Učenike i njihove mentore i ove je godine uvodno pozdravila zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec.

Varaždinska županija tijekom godine raspisuje šest različitih natječaja. Nakon što su dodijeljene stipendije, privodi se kraju poziv za potrebe u kulturi, otvoren je natječaj za udruge, a sad su na red došle i potpore u turizmu. I ove je godine raspisan javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu s ciljem unapređenja i razvoja turizma, koji posljednjih godina postaje sve značajnija gospodarska grana Varaždinske županije, a što pokazuju i brojke, rekao je župan Anđelko Stričak. Kuće za odmor, njih 170 koliko ih ima na području Varaždinske županije, od velikog su značaja za ruralne prostore na kojima ljudi ostaju, stvaraju i zarađuju, ali i promoviraju sve ono što Varaždinska županija pruža. Ovim pozivom, uz ostalo, želi se na području Varaždinske županije omogućiti cjelogodišnje poslovanje turističkih objekata, ali i otvaranje novih smještajnih kapaciteta te uvođenje novih točaka interesa na poljoprivrednim gospodarstvima koja se počinju baviti turističkom djelatnošću. Sufinanciranje projekata provodi se kroz pet mjera. Novost ove godine, ne samo u županiji, već i na nacionalnom nivou, su mjere za vlasnike objekata ruralne arhitektonske baštine koji prenamjenjuju taj objekt za turističke svrhe, a za što je osigurano po 10.000 eura za tri najbolje ocijenjena projekta. U prihvatljive troškove ubrajaju se i manji građevinski zemljani radovi, ulaganje u cikloturističku ponudu, ulaganje u bazene, hidromasažne bazene i saune, izgradnju dječjih igrališta, obnovljive izvore energije, uvođenje centralnog grijanja, hortikulturno uređenje okoliša te opremanje pješačkih ili poučnih staza na vlastitom imanju. Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu objavljen je na web stranicama Varaždinske županije i bit će otvoren do 8. ožujka ove godine, a ukupna sredstva osigurana u županijskom proračunu iznose 172.540 eura.

Pinot bijeli – suhi Marija Šafrana iz Oštrica s 88 osvojenih bodova ponio je titulu šampiona ovogodišnje, šeste po redu izložbe vina „VIN-CE 2024.“ održane u organizaciji Udruge Sveti Martin Cestica, a pod pokroviteljstvom Općine Cestica. Za izložbu je zaprimljeno 120 uzoraka vina, a dvije komisije enologa ocijenilo je njih 116 i na kraju dodijelilo 30 zlatnih, 61 srebrno i 23 brončanih odličja te dva priznanja. Nagrađenim vinarima čestitke na rezultatima i zahvalu na sudjelovanju na izložbi uputio je u ime domaćina, predsjednik Udruge Sveti Martin, Marijan Županić, a priznanja im je, u ime pokrovitelja, uručio načelnik Mirko Korotaj. „Kao Općina podržavamo ovakve manifestacije, baš kao i turizam, za kojeg se znamo uvijek veže i dobro vino. Poznato je da su vina na našem području kvalitetna i hvala svima koji radite i koji ste proizveli kvalitetno vino“, rekao je tom prilikom načelnik. Uz predstavljanje rezultata i podjelu priznanja u prostorijama DVD-a Babinec organizirana je i degustacija ocijenjenih uzoraka vina.

Kako bi ravnatelju i djelatnicima zahvalio na uspješnom provođenju modela rada i smanjivanju listi čekanja, u posjet varaždinskoj Općoj bolnici jučer je stigao ministar zdravstva Vili Beroš. Nakon kraćeg radnog sastanka s domaćinima i obilaska bolničkih odjela, ministar Beroš istaknuo je zadovoljstvo onime što je vidio i čuo, jer, kako je rekao, to mu je potvrdilo kako reformske mjere koje je ministarstvo uvelo imaju svoj konkretan učinak na bolnički sustav i, a što je i najvažnije, na dostupnost zdravstvene usluge za pacijente. „Otvaranje dodatnih termina poslijepodne i vikendom, reorganizacija rada ali i prostora za liječenje, zapošljavanje i stručno usavršavanje medicinskog osoblja, te intenzivnija suradnja s drugim zdravstvenim ustanovama rezultirali su porastom iskorištenosti uređaja i učinkovitosti rada, te daljnjim smanjenjem listi čekanja. Liste čekanja od kraja prošle do sredine veljače ove godine značajno su smanjene, dok je iskorištenost CT uređaja porasla od 10 do 13, a MR uređaja od 12 do 20 posto.“, rekao je Beroš. „U Općoj bolnici Varaždin vikendom se provode MR dijagnostičke preglede te je značajno smanjena lista čekanja na elektivne ortopedske operacijske procedure za čak 2 mjeseca, a bolnica dio kapaciteta može staviti na raspolaganje ostalim zdravstvenim ustanovama. Reorganizacijom su u proteklih nekoliko mjeseci liste čekanja na mamografiju skraćene za 55, CT abdomena i zdjelice za 22 te UZV abdomena za 16 posto“, istaknuo je ravnatelj Damir Poljak. Ministar Beroš sa svojim je suradnicima, prije dolaska u Varaždin, obišao i Županijsku bolnicu Čakovec te se i tamo uvjerio u situaciju s listama čekanja i s provođenjem novih reformskih mjera.

Međimurska županija nastavlja s pomaganjem i sufinanciranjem rada Centra za pomoć u kući i tijekom ove godine. Tim je povodom predstavljen rad Centra, a župan Matija Posavec i ravnateljica Centra za pomoć u kući, Frana Lana Kanoti potpisali su sporazum o financijskoj pomoći u iznosu od 50.000 eura. „Centar za pomoć u kući, kao neprofitna ustanova socijalne skrbi, osnovan je 2013. godine s ciljem pružanja pomoći starijim i nemoćnim osobama u njihovim domovima, čime se potiče njihovo socijalno uključivanje te se razvijaju socijalne usluge u zajednici”, naglasila je tom prilikom ravnateljica ustanove Frana Lana Kanoti. „Da bi nam zajednica bila kvalitetna, moramo skrbiti o najranjivijima, kao što su osobe treće životne dobi i osobe s invalidnošću, a jačanje Centra za pomoć u kući jedan od oblika podrške. Takav socijalni model ima malo tko u Hrvatskoj, stoga pozivam i naše gradove i općine da se još intenzivnije uključe u suradnju s Centrom“, rekao je župan Posavec. Važnu ulogu u djelovanju ustanove predstavljaju gerontodomaćice, njih devet, koje dnevno obiđu 120 korisnika diljem Međimurja, u dobi od 42 do 95 godina, za što im je na raspolaganju pet automobila, od koji je dva nabavila Međimurska županija. Osim prioritetnog pružanja usluga pomoći u kući, Centar kontinuirano unaprjeđuje usluge koje pruža, ali i odgovara na potrebe lokalne zajednice kroz različite projekte koje provodi. Potpisanim sporazumom Međimurska županija rad ustanove pomoći će s 50.000 eura, dok je tijekom posljednjih godina za tu svrhu izdvojila gotovo 260.000 eura.

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije putem postupka Javne nabave svoj je vozni park upotpunio s dva vozila – jednim za potrebe djelatnosti hitne medicine, a drugim za potrebe djelatnosti sanitetskog prijevoza. Ukupna vrijednost nabave iznosila je 187.137 eura, od čega na vozilo hitne otpada 112.500 eura, a na vozilo saniteta 74.637 eura. Financijska sredstva za oba vozila osigurala je Međimurska županija, a vozni park Zavoda sada raspolaže s 28 vozila, od čega 18 vozila sanitetskog prijevoza, dok 10 vozila koristi služba hitne pomoći. „Ova nabava još je jedna u nizu aktivnosti koje Zavod poduzima za unapređenje kvalitete rada u djelatnostima hitne medicine i sanitetskog prijevoza”, istaknula je prilikom svečanosti uručenja vozila ravnateljica Zavoda, Vladimira Križaj – Grabant. „Od 2021. godine, otkada Djelatnost sanitetskog prijevoza djeluje u sklopu naše ustanove, obnovili smo četvrtinu voznog parka te nabavili šest vozila za sanitet te jedno za hitnu medicinu. O kolikoj je potrebi riječ, svjedoče podaci da vozila hitne godišnje prijeđu ukupno 240.000, a vozila saniteta između 700 i 800 tisuća kilometara, da bi obavili 10.500 hitnih intervencija, odnosno 30.000 sanitetskih prijevoza.“, dodala je ravnateljica. „Ovo je još jedan od važnih trenutaka za unapređenje zdravstvenog sustava Međimurske županije kojim se nastoji pacijentima, u okviru mogućnosti, osigurati najbolju zdravstvenu zaštitu, rekao je župan Matija Posavec, najavivši i nove planove vezane uz ulaganja i poboljšanja u svim međimurskim zdravstvenim ustanova i ovoj godini.

Nakon što su prošlog tjedna vodeći ljudi Grada Varaždina i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisali Ugovor o financiranju sanacije zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji Gospodarska zona „Brezje“ u iznosu od 29 milijuna eura, danas su počeli radovi i prve su bale premještene. Na ovaj se trenutak čekalo 18 godina, 10 mjeseci i 13 dana, naglasio je gradonačelnik Varaždina, Neven Bosilj. Politika je do sad pokušavala riješiti ovaj problem, no nije slušala struku, stoga je ovog puta oformljeno stručno povjerenstvo koje je protekle dvije godine uspjelo prikupiti sve potrebne dozvole te se došlo do rješenja koje je zakonito i održivo, rekao je gradonačelnik. U Zoni Brezje proteklih su dana izvedeni pripremni radovi te je montirana vaga kojom će se precizno mjeriti količine odvezenog otpada, s obzirom na to da će se sve fakturirati na osnovi stvarno izvedenih radova. Nakon što se uklone bale bit će vidljivo i u kakvom je stanju zemljište, izvođač radova mora ispitati tlo kako bi se donijela odluka hoće li se krenuti sa sanacijom tla. Bude li sve išlo prema planu i predviđanjima, u srpnju 2025. godineu Brezju na ulazu u Varaždin ne bi trebala više biti ni jedna bala, a zemljište na kojem se nalazio otpad trebalo bi biti sanirano.

Na jednom većem i dva manja pješačka mosta preko rijeke Plitvice pokraj Varaždina završeni su radovi na sanaciji zbog dotrajalosti. Sanirana je drvena ograda velikog pješačkog mosta, pri čemu je izvršena demontaža kompletne dotrajale drvene ograde. Izrađena je i postavljena nova drvena rešetkasta konstrukcija ograde uz pripasivanje konstrukcije na postojeće metalne okove za fiksiranje na betonsku konstrukciju, dok je drvena građa kompletno premazana u dva premaza lazurom za vanjsku upotrebu. Na dva mala pješačka mosta obnovljeni su betonski temelji stupova hodne konstrukcije, podupiranje i preslagivanje nosive konstrukcije oba mala drvena mosta. Izrađene su i postavljene rešetkaste ograde pješačkih mostova, a drvena je građa premazana u dva sloja lazurnim premazom. Vrijednost radova na sanaciji mostova je 29.000 eura, a sredstva su u stopostotnom iznosu osigurana u proračunu Grada Varaždina. Uz to, planira se i daljnje uređenje tog područja, pa tako i dio uz dva moderna pješačko biciklistička mosta preko rijeke Plitvice i obilaznice u Črncu Biškupečkom. Mostovi su to koje su napravile Hrvatske ceste prilikom gradnje obilaznice, no bez konkretne funkcije i svrhe. Uređenjem nove biciklističko pješačke staze spojila bi se dva susjedna naselja.

Rješavanje punoljetnog problema grada Varaždina – bala u zoni Brezje, danas je i službeno potvrđen potpisivanjem ugovora između čelnih ljudi Grada Varaždina i Fonda za zaštitu okoliša. U studenom prošle godine članovi Vlade Republike Hrvatske na svojoj su sjednici donijeli jednoglasnu odluku kojom je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadužen da u 100-postotnom iznosu, od oko 29 milijuna eura, financira sanaciju zatvaranja odlagališta otpada u Brezju. Tim su povodom ugovor o neposrednom sudjelovanju Fonda u financiranju sanacije zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji Gospodarska zona „Brezje“, davanjem sredstava pomoći. su potpisali gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. U zoni Brezje pri kraju je ograđivanje bala, a montirana je i vaga za mjerenje s obzirom na to da će se u konačnici cijena plaćati po količini odvezenog otpada. Otpad će se obrađivati mehaničko-biološkom obradom, a ono što ostane će se balirati i spaliti u za to predviđenim spalionicama. Rok za odvoz i zbrinjavanje svih bala je 18 mjeseci. Sanacijom zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji Gospodarska zona „Brezje“ rješava su dugogodišnji ekološki problem, ali i oslobađa prostor za daljnji razvoj poduzetničke zone u tom dijelu grada Varaždina, istaknuto je na potpisivanju ugovora kojem su prisustvovali i ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan te župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

U brojnim hrvatskim gradovima umirovljenici od 1. siječnja plaćaju skuplji smještaj u domovima za starije i nemoćne osobe u vlasništvu županija. Izazvalo je to glavoboljne i probleme brojnim umirovljenicima, kao i članovima njihovih obitelji. U pojedinim županijskim domovima cijene smještaja porasle su i do 50 posto, pa umirovljenici u tim domovima sada moraju platiti i do 200 eura mjesečno više, no u varaždinskom su Domu donijeli odluku kako cijene neće povisiti. Na rast cijena smještaja u domovima do sad su utjecala poskupljenje energenata, namirnica te dobavljačkih usluga, dok je najnovije rezultat rasta plaća u javnim službama, pa tako i sustavu socijalne skrbi. U varaždinskom Domu za starije i nemoćne dodatni trošak na mjesečnoj razini za plaće 126 zaposlenika iznosi oko 35.000 eura, a što će Varaždinska županija, kao osnivač, osigurati iz vlastitih sredstava, kako bi se izbjeglo povećanje cijena. U varaždinskom Domu cijene smještaja kreću se od 400-ak do 650 eura i posljednji su put povećane prije otprilike godinu i pol, dok su u pojedinim, prvenstevno privatnim dommovina, cijene i do dva i pol puta veće. Uz povećanje cijena smještaja, drugi podjednako veliki problem u domovima za starije je i nedostatak smještaja. Isti problem imaju i u varaždinskom Domu na čijoj su listi čekanja trenutno 2.654 osobe i čeka se u prosjeku od 10 do 15 godina.