Vijesti

Općina Bednja svečanom je sjednicom Općinskog vijeća obilježila Dan Općine i 33. godišnjicu svog osnutka te blagdan zaštitnika župe sv. Izidora. Bila je to prilika za osvrt na realizirane projekte, ulaganja i razvojne planove, ali i za isticanje svih onih koji svojim djelovanjem pridonose kvaliteti života u bednjanskom kraju. Na svečanosti su posebno naglašeni projekti usmjereni na razvoj komunalne i društvene infrastrukture, kao i aktivnosti koje potvrđuju da Općina Bednja ostaje mjesto poželjno za život mladih obitelji. Općina danas provodi niz razvojnih projekata kojima istovremeno ulaže u infrastrukturu, društvene sadržaje, turizam i kvalitetu života svojih stanovnika. Među najvažnijim ulaganjima ističe se izgradnja dječjeg vrtića vrijednog više od milijun eura, a paralelno se razvijaju i socijalni programi kojima se pruža pomoć starijim i nemoćnim osobama te omogućuje zapošljavanje žena s područja općine.Značajna sredstva ulažu se i u društvenu te komunalnu infrastrukturu. Mnogo je toga napravljeno, a sve na tragu ravnomjernog razvoja cijelog područja općine, istaknuo je načelnik Poljak. Središnji dio svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Bednja bila je dodjela javnih priznanja i zahvalnica pojedincima koji su svojim radom, zalaganjem i doprinosom ostavili značajan trag u razvoju općine i društvenog života bednjanskog kraja. Priznanje za životno djelo postumno je dodijeljeno Mirku Bistroviću za izniman sveukupni doprinos razvoju Općine Bednja, dok su zahvalnice Općine Bednja uručene dr. sc. Franji Jurencu za doprinos u području zdravstva, Marku Maltariću za doprinos u obrazovanju te Željku Drvenšaku i Moniki Ferčec Hojski za doprinos razvoju društvenih odnosa.

Povodom Dana pobjede nad fašizmom, 81. obljetnice oslobođenja Varaždina od fašista, te Dana Europe kod spomen-kosturnice na Gradskom groblju u Varaždinu odana je počast svim poginulim i preminulim pripadnicima Antifašističkog pokreta. Bila je to prilika još jednom istaknuti važnost ovog dana i njegovog obilježavanja te povijesni značaj 8. svibnja 1945. godine, kada je oslobođen Varaždin, ali i 9. svibnja kada je oslobođena i cijela Europa, koji je odabrala za svoj dan. Zajednički vijenac Varaždinske županije i Grada Varaždina tom su prilikom položili predsjednik Županijske skupštine Krunoslav Lukačić i gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj. Počast svim poginulim pripadnicima antifašističkog pokreta povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i 81. obljetnice oslobođenja Varaždina od fašista paljenjem svijeća odali su i zamjenik gradonačelnika Varaždina i saborski zastupnik Miroslav Marković, saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora, zamjenik načelnika PU varaždinske Dalibor Božić i voditelj Službe za javni red i sigurnost Robert Rožmarić te predstavnici Udruge antifašista Varaždin.

U čakovečkoj Gradskoj vijećnici potpisan je Sporazum o dodjeli stipendija za 54 učenika s područja Grada Čakovca koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Sporazum su potpisali gradonačelnica Ljerka Cividini i predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak. Grad Čakovec financiranje projekta sufinanciranja deficitarnih obrtničkih zvanja, koji se provodi od 2008. godine, u potpunosti je preuzeo prije pet godina, nakon povlačenja Ministarstva gospodarstva. „Ulaganje u obrazovanje dugoročno je najisplativija investicija, a ove stipendije predstavljaju dodatni i konkretan poticaj mladima pri odabiru zanimanja koja su sve traženija na tržištu rada, ali i ključna za dugoročan gospodarski razvoj lokalne zajednice”, rekla je tom prilikom gradonačelnica Čakovca. U ovoj školskoj godini iz gradskog proračuna za stipendiranje obrtničkih zanimanja izdvojeno je 43.200 eura. Pravo na godišnju stipendiju u iznosu od 800 eura ove su godine ostvarila 54 učenika, što ukazuje na kontinuirani porast broja stipendista, ali i sve veći interes kod mladih za obrtnička zanimanja. Među stipendistima su budući bravari, monteri suhe gradnje, mesari, strojobravari, cvjećari, automehaničari, tokari, elektromehaničari, kuhari, instalateri grijanja, tesari, stolari, frizeri, keramičari, soboslikari, krojači, elektroinstalateri, vozači motornih vozila i pedikeri. S obzirom na kronični nedostatak radne snage na tržištu rada, ovakvi su programi od velike važnosti i kako bi se mlade tako dodatno potaknulo na izbor nekog od obrtničkih zanimanja te po završetku školovanja i bavljenje tim poslom.

Državni arhiv u Varaždinu napokon je dobio novu zgradu. U prostorima bivše vojne pekare privedena je kraju rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja zgrada pekare i skladišta, a koji su sada pretvoreni u moderan prostor namijenjen čuvanju arhivske građe sukladno najvišim standardima. Cijeli proces započeo je 2017. godine kada je Državnom arhivu u Varaždinu na korištenje dodijeljen kompleks bivše vojne pekare površine gotovo 23.000 četvornih metara u vlasništvu Republike Hrvatske. Nakon što je Ministarstvo kulture i medija osiguralo financiranje, provedeni su postupci javne nabave, potpisani ugovori i krajem 2023. godine započeli su i radovi. Svečanost otvaranja poklopila se s godinom u kojoj Državni arhiv u Varaždinu obilježava svoju 75. obljetnicu i u kojoj je napokon dobio moderan prostor za čuvanje arhivske građe, od vrijednih povijesnih dokumenata do dokumentacije poput građevinskih dozvola svakodnevno potrebnih građanima. Dobivena zgrada ima 3.700 četvornih metara bruto površine i u njoj su smješteni spremišni, uredski i prostori namijenjeni javnosti, a u novim suvremenim prostorima Državni arhiv u Varaždinu moći će pohraniti 11.000 dužnih metara arhivskog gradiva, dovoljno za sljedećih nekoliko desetljeća. Ukupna vrijednost uređenja i opremanja prostora iznosi nešto manje od 7,5 milijuna eura, a sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture i medija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

U središtu grada Varaždina i ove je godine provedena javnozdravstvena akcija u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana hitne medicinske službe, koji se, na inicijativu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, a odlukom Hrvatskog sabora, od 2013. godine obilježava 30. travnja. Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine, a ove godine treću godinu zaredom i na središnjem varaždinskom trgu kako bi se građani upoznali s njihovim radom. Uz predstavljanje vozila i opreme hitne medicinske službe kojom se služe u svom radu, građani su kroz razgovor s djelatnicima HMS-a mogli dobiti korisne informacije o radu službe, kao i upute o pravilnoj komunikaciji s medicinskim dispečerom. Poseban naglasak stavljen je na edukaciju o osnovnim mjerama održavanja života, uključujući korištenje automatskog vanjskog defibrilatora. Nastavni zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije organiziran je na visokoj razini uz kvalitetno opremljene timove i stručan kadar u čemu im podršku pruža i regionalna samouprava. „Zavod danas ima 25 T1 timova, 5 T2 timova, 16 timova sanitetskog prijevoza i 10 dispečera, a posebno veseli činjenica da su sva radna mjesta popunjena, što potvrđuje njegov rejting. U proteklih pet godina uložili smo više od 2,8 milijuna eura u vozila i opremu, tako da danas Zavod raspolaže s ukupno 46 vozila. Prošle godine odrađeno je više od 15 tisuća hitnih intervencija i gotovo 52 tisuće sanitetskih prijevoza, što jasno govori o njihovoj važnosti i ulozi u spašavanju života”, istaknuo je tom prilikom župan Anđelko Stričak. Tom je prilikom ujedno uputio čestitku i povodom Međunarodnog dana primalja svim primaljama u varaždinskom rodilištu.

Grad Varaždin na Sportskom centru Sloboda danas je ugostio Dan sporta 30. sezone Sportskih igra mladih. Ovo sportsko-edukativno druženje okupilo je ponovno veliki broj djece koja su se natjecala u graničaru i atletici. Ovogodišnja jubilarna 30. sezona Sportskih igara mladih nikad veća i s nikad više natjecatelja u više od 500 gradova i mjesta kako bi se uključilo što više djece. Događaj je to koji se održava u pet zemalja, a prema predviđanjima, samo će u Hrvatskoj igrama biti obuhvaćeno više od 140.000 djece i mladih. U Varaždinu se u program Dana sporta uključilo gotovo 1.200 mališana od prvog do četvrtog razreda iz svih osnovnih škola s područja grada. Sportske igre mladih već 30 godina kontinuirano promiču toleranciju, inkluziju, prijateljstvo i usvajanje zdravih životnih navika, a poseban naglasak stavlja se na radost sudjelovanja dostupno svima i fair play. Prilika je to ujedno okupljenoj djeci da se susretnu sa svojim sportskim uzorima i vrhunskim sportašima, kojih u Varaždinu ne nedostaje. Plamen Sportskih igara mladih ove su godine donijeli i upalili karatist Enes Garibović, gimnastičar Mateo Žugec i atletičar Marko Zrnić. Sudionici Dana sporta borili su se za plasman na Državnu završnicu Sportskih igara mladih, koja će se održati krajem srpnja u Rijeci, gdje će se oni koji će braniti boje Varaždina imati priliku družiti i natjecati se s vršnjacima iz cijele Hrvatske.

Nakon Jalžabeta i Trnovca, prigodnom svečanošću, i u Područnoj školi Margečan, koja djeluje u sklopu Osnovne škole Metel Ožegović Radovan, obilježen je završetak radova na energetskoj obnovi zgrade. Na zgradi škole realizirana je dubinska energetska obnova kojom je značajno unaprijeđena funkcionalnost, sigurnost i energetska učinkovitost školskih prostora. Izvedeni su građevinski i obrtnički radovi te radovi na električnim i strojarskim instalacijama s ciljem smanjenja potrošnje energije i podizanja standarda boravka u školi. Područna škola Margečan, čija povijest seže još u 1912. godinu i koju ove godine pohađa 32-oje učenika u tri razredna odjela, obnovom je dobila suvremene uvjete rada, primjerenije potrebama današnjeg obrazovanja i održivog razvoja koji će uvelike pomoći i olakšati odvijanje nastave učenicima, ali i njihovim učiteljima i nastavnicima. Ukupna vrijednost projekta energetske obnove škole u Margečanu iznosi gotovo 287.000 eura, od čega je 169.000 eura osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je Varaždinska županija sudjelovala s iznosom od 118.000 eura. Ovim projektom Područna škola Margečan pridružila se nizu obnovljenih obrazovnih objekata na području Varaždinske županije, a kako bi se za sve učenike osigurali jednaki uvjeti te sigurno, poticajno i kvalitetno obrazovno okruženje.

Povodom obilježavanja 31. obljetnice Vojno redarstvene operacije „Bljesak“, izaslanstva Varaždinske županije, Grada Varaždina, roditelji poginulih i preminulih branitelja, predstavnici vojske, policije, te braniteljskih udruga kod križa branitelja na varaždinskom groblju odala su počast svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. Vojno-redarstvena operacija Bljesak jedan je od ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti koji označava prekretnicu u procesu obrane i oslobađanja teritorija tijekom Domovinskog rata u sklopu koje su hrvatske oružane snage krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije. Akcija je započela je 1. svibnja 1995. u 5:21 na oko 80 kilometara dugoj bojišnici u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. U manje od 32 sata hrvatske su snage oslobodile oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Operacije „Bljesak“, koja je pokazala je snagu, spremnost i profesionalnost Hrvatske vojske i policije te bio uvod u završne operacije oslobađanja zemlje, a povodom njene 31. obljetnice počast svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima, kod križa branitelja odana je i kroz molitvu koju je predvodio vojni kapelan vlč. Ivica Horvat.

Prigodnom svečanošću obilježen je završetak radova na obnovi stradalog dijela Osnovne škole Trnovec. Učenici i nastavnici škole s velikim su nestrpljenjem i radošću dočekali završetak radova kako bi uživali u novouređenim prostorima. Osnovna škola Trnovec prostire se na više od 5.500 četvornih metara i pohađa je 260 učenika. Završetkom radova započetih u lipnju prošle godine, obnovljeno je 1.000 četvornih metara školskih prostora koji su bili oštećeni u olujnom nevremenu u kolovozu 2024. godine. Škola je bila gradilište punih devet mjeseci, a nakon što je sve planirano završeno u roku, u obnovljenim i novouređenim prostorima napokon će moći uživati učenici, ali i njihovi učitelji i nastavnici. Obavljenim radovima obuhvaćeno je prizemlje, kat, potkrovlje i krovište, a u potpunosti je uređeno i pročelje zgrade. Uređene su i obnovljene četiri učionice, potom krovište na kojem je izgrađena velika krovna kućica, stara drvena stolarija zamijenjena je PVC stolarijom, uređeni su sanitarni prostori te je renovirana i rekonstruirana i vodovodna mreža. „Završetkom i ovog projekta nastavlja se ciklus velikog ulaganja u obrazovanje na području Varaždinske županije. Dograđene tri osnovne škole u Ivancu, Strmcu i Novoj Vesi za potrebe jednosmjenske nastave, paralelno s tim krenulo se u energetsku obnovu škola u Jalžabetu i Margečanu, a sada su završeni i radovi na školi u Trnovcu”, podsjetio je tom prilikom župan Anđelko Stričak. Vrijednost investicije je više od 585.000 eura, što je u potpunosti, kao osnivač škole, proračunskim sredstvima financirala Varaždinska županija.

U Županijskoj palači u Varaždinu potpisan je Sporazum o međusobnoj suradnji pet sjevernih obrtničkih komora. Obrtničke komore na području Hrvatske djeluju više od 30 godina, a nastale su kao svojevrsno grupiranje udruženja obrtnika po županijama s glavnim zadacima promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtnika na svojem području. Iz potrebe šireg povezivanja te radi što efikasnijeg obavljanja svojih zadaća, Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije potpisale su Sporazum o međusobnoj suradnji. Ovim će se sporazum dodatno pružiti zajednička podrška obrtnicima ovog područja, a podrška im dolazi i s regionalne razine, što su svojim dolaskom potvrdili i čelni ljudi svih pet županija. „Obrtništvo je itekako važan dio gospodarskog razvitka, a ovaj sporazum otvara nove razine djelovanja potpisnica te produbljuje i proširuje suradnju na nekoliko puteva”, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dalibor Kratohvil, pohvalivši inicijativu udruživanja. Sporazum o međusobnoj suradnji pet komora obuhvaća oko 15.200 obrtnika. U ime Obrtničke komore Varaždinske županije i njenih oko 4.700 obrtnika sporazum je potpisao predsjednik Igor Šoković, u ime Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije i njenih oko 3.900 obrtnika, predsjednik Nenad Kučiš, u ime više od 2.200 članova Obrtničke komore Međimurske županije predsjednik Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Pavec ispred oko 1850 članova te predsjednica Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije Irena Kovačić koja je potpis na sporazum stavila u ime oko 2.500 obrtnika Podravine i Prigorja.