Vijesti

Domaći proizvodi, kulturna baština i dobra atmosfera vladali su u Donjoj Dubravi tijekom 19. Dana ljuka i ekološke proizvodnje. Na izlagačkim štandovima dominirao je dubravski crveni luk, autohtona sorta koja se nalazi na sortnoj listi RH kao zaštićena sorta. Ovogodišnji su Dani ljuka i ekološke proizvodnje održani u sklopu projekta Gastronomical Heritage in the Mura Region, čiji je cilj promocija gastronomske i kulturne baštine pograničnog područja uz rijeku Muru. Posjetitelji su mogli uživati u cjelodnevnom programu - panoramskoj vožnji turističkim vlakićem po mjestu koji je nabavljen u sklopu projekta Zlatarske avanture, dok je u prostorijama Puhačkog orkestra u Kući Zalan održana dječja radionica tamburice. Održani su i kulturno-zabavni program, te predavanje pod nazivom "Stare sorte za novu budućnost" koje je održao predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Josip Haramija. Svi zainteresirani mogli su razgledati i nedavno otvorenu Palaču međimurske popevke. Svake godine Općina Donja Dubrava raspisuje javni poziv za dodjelu sredstava potpore za razvoj „Dobravskog ljuka“ na području općine. Lokalna akcija grupa Mura-Drava djeluje na području Donjeg Međimurja, te na području Legrada u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji, a obuhvaća 9 jedinica lokalne samouprave. Međimurska županija posljednji vikend u kolovozu posvećuje ekološkoj proizvodnji. Ovakve manifestacije šalju jasnu poruku, prije svega stavlja se naglasak na poljoprivrednu proizvodnju te se ističe važnost konzumiranja zdravih i cjelovitih namirnica, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec. I ove su godine odabrani i nagrađeni najljepše uređeni izlagački štandovi. Prvo mjesto osvojio je štand OPG-a Franje Misera iz Donje Dubrave, koji je predstavio lješnjake i proizvode od lješnjaka. Drugo mjesto pripalo je OPG-u Nade Gambar iz Totovca, koji je izložio luk i različite vrste povrća, dok je treće mjesto osvojio OPG Damira Špernjaka iz Kotoribe, koji se bavi pčelarstvom.  

Velika Gospa blagdan je Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, slavi se svake godine 15. kolovoza, te je ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine, a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo. Mnoštvo vjernika upravo na današnji dan hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta. U Hrvatskoj je tradicija štovanja Blažene Djevice Marije vrlo duga, a u teškim vremenima i nevoljama narod bi ju molio za pomoć. Misno slavlje na blagdan Velike Gospe od velike je važnosti svim vjernicima gdje ljudi prije svega pronalaze mir i utjehu. Tradicionalno veliki broj vjernika s područja Varaždinske županije došao je u Biškupec. Središnje misno slavlje u 11 sati predslavio je mons. dr. Antun Škvorčević, a večernju misu zahvalnicu u 19 sati predslavio je preč. Ivica Cujzek. Blagdan Velike Gospe, osim svog vjerskog značaja, povezan je i s bogatom tradicijom i običajima koji su se kroz stoljeća razvijali u hrvatskoj kulturi. Jedan od nezaobilaznih simbola ovog blagdana su licitari. Sa svojim proizvodima podsjećaju na važnost očuvanja tradicije i duhovnih vrijednosti. Osim u Biškupcu, Blagdan Velike Gospe proslavljen je i u brojnim crkvama diljem Varaždinske biskupije. 

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA i ove godine u Gornjoj Radgoni od 22. do 26. kolovoza, na svojem 64. izdanju, i dalje zadržava reputaciju najvećeg i najznačajnijeg poljoprivredno-prehrambenog sajma u ovom dijelu Europe. Ovogodišnje izdanje sajma stavlja naglasak na Međunarodnu godinu pašnjaka i stočara, Žena poljoprivrednica te Volontera za održivi razvoj. Ove godine zemlja partner je Alžir koji će donijeti dašak egzotike te iznimne gospodarske prilike. Na sajmu će se predstaviti 1690 izlagača koji dolaze iz 36 zemalja, dok će izravno biti prisutno 14 država. Ova manifestacija središnja je stručna platforma poljoprivrednog sektora. Suorganizator sajma su vodeće vladine, strukovne i gradske organizacije iz Slovenije. Osim prirodnih nasada, sajamske dane obilježit će i tradicionalne stručne prezentacije o domaćim životinjama. Spomenimo kako će se na sajmu dodijeliti priznanja i nagrade najboljima. Tijekom pet dana manifestacije nudit će se raznolik program za sve generacije; od natjecanja, stručnih susreta, kulinarskih delicija do sadržaja za one najmlađe.

U novouređenom prostoru bolničke ljekarne Opće bolnice Varaždin pripremaju se lijekovi koji se pacijentima daju putem injekcije ili infuzije. Svaki se lijek priprema prema propisanoj terapiji i za točno određenog pacijenta, uz strogu kontrolu svakog koraka. Centralna priprema sada se odvija na jednom mjestu, u posebno uređenim uvjetima koji omogućuju veću sigurnost i kvalitetu. U uređenje prostora uloženo je više milijun i 300 tisuća eura. Lijekovi se pripremaju u kontroliranim uvjetima, uz stroga pravila higijene i zaštite. Svaki lijek prolazi kroz provjeru kako bi se izbjegla svaka mogućnost pogreške, a pacijentu osigurala sigurnost lijeka. Na terapije u Opću bolnicu Varaždin dolaze pacijenti iz cijele sjeverne Hrvatske. Svakodnevno se ovdje pripremi između 40 i 50 parenteralnih pripravaka, a svaki od njih namijenjen je točno određenom pacijentu i njegovoj terapiji. "Sustav raspodjele jedinične terapije" naziv je drugog djela projekta, a predstavlja novi model u koji je uključeno 40 bolnica u Republici Hrvatskoj. U njemu bolnička ljekarna za svakog pacijenta pojedinačno priprema i pakira točno određenu dozu lijeka za svako pojedino izdavanje, čime se kroz strogu provjeru u ljekarni povećava sigurnost liječenja i smanjuje prostor za pogreške.

Neobični tragovi usred polja kukuruza ponovno su privukli pažnju. Na sreću, nije riječ o slijetanju vanzemaljaca, već o novoj atrakciji U Međimurju. Riječ je o međimurskom kuruznom labirintu u Svetom Martinu na Muri koji je namijenjen svim generacijama. Izazov je naizgled jednostavan - treba samo pronaći izlaz. Ulaz u međimurski kuruzni labirint je besplatan, a osim dobre zabave, posjetitelje očekuje avantura istraživanja, snalaženja pa i pokoji krivi zavoj. Na mjestu kuruznog labirinta organizirat će se radionice za djecu i odrasle, a sve kreativne rukotvorine izrađivat će se od prirodnih materijala, lupinja i slame. Najsjevernija županija u Lijepoj Našoj predstavlja zeleno srce Hrvatske, a jedan od najjačih atributa je priroda. Kroz vjekove, stanovnici zelene oaze svoj kraj oblikovali su u perivoj u kojem se s prirodom živi skladno. Labirint će posjetiteljima za razgled i šetnju biti dostupan svakoga dana od 8:00 do 18:00 sati, a razloga za paniku nema jer ako se i izgubite uz malo dodatne koncentracije ili timskog duha brzo ćete pronaći pravi put. 

Nakon pet dana ispunjenih dobrom zabavom, koncertima i bogatom gastronomskom ponudom spušten je zastor 62. izdanja Porcijunkulova. Završnicu manifestacije obilježila je dodjela priznanja najboljim izlagačima, kojima je odano priznanje za njihov rad i kreativnost na najvećoj čakovečkoj manifestaciji. Nagrade su uručile gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, te direktorica Turističke zajednice Grada Čakovca Nives Radek. U kategoriji „Negdašnje priče” priznanje „Najbolje na Porcijunkulovom” dodijeljeno je Košaraštvu Pogorelec iz Kotoribe. U kategoriji „Maštoviti kutak” priznanje je uručeno OPG-u Samita iz Donje Dubrave, dok je u kategoriji „Zdravi kutak” priznanje pripalo Udruzi oboljelih od celijakije Republike Hrvatske. U kategoriji „Lica koja prepoznajemo” ove su godine priznanja dodijeljena OPG-u Petković iz Šenkovca i Udruzi Kreativci Međimurja, a priznanje za dugogodišnje sudjelovanje na manifestaciji Porcijunkulovo dodijeljeno je Udruzi žena Dunjkovec. Posjetitelji su i ove godine imali priliku odabrati svoje favorite, priznanje „Najosmijeh manifestacije” osvojila je Tonka Mihalic iz Štefanca, dok su titulom „Naj simpa par Porcijunkulova” nagradili Jakova Petkovića i Saru Hassan iz Čakovca.

Na Petkovečkoj hiži u Petkovcu Topličkom završeni su radovi uređenja kojima su poboljšani uvjeti korištenja objekta te očuvan njegov izgled i funkcionalnost. Riječ je o još jednom ulaganju Grada Varaždinskih Toplica u obnovu društvenih prostora koji imaju važnu ulogu u životu lokalne zajednice. Radovi završeni su u ugovorenom roku od 60 dana od uvođenja izvođača u posao. U sklopu uređenja izvedeni su radovi na obnovi sanitarija i sanitarne odvodnje, popravku krovišta, izgradnji dimnjaka i ugradnji nove peći, zamjeni dijela vanjske stolarije i rasvjetnih tijela te soboslikarski radovi, žbukanje dijela objekta i bojanje vanjske drvene fasade. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi oko 31.720 eura. "Petkovečka hiža je mjesto na kojem se okupljaju i druže mještani, zbog čega nam je bilo važno osigurati kvalitetne uvjete za njezino korištenje. Ovim radovima obnovili smo najvažnije dijelove objekta te povećali njegovu funkcionalnost i sigurnost. Nastavljamo ulagati u društvene domove i druge objekte od značaja za lokalnu zajednicu jer želimo da naši građani imaju uređene, sigurne i kvalitetne prostore za rad, okupljanje i provođenje različitih aktivnosti. Takva ulaganja možda nisu uvijek najvidljivija, ali imaju velik značaj za svakodnevni život naših naselja", poručila je gradonačelnica Dragica Ratković.

Općina Bednja osigurala je novih 110.000 eura bespovratnih sredstava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za nastavak modernizacije nerazvrstanih cesta na području općine. U Karlovcu je ministrica Nataša Mikuš Žigman uručila ugovore iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice i Programa podrške brdsko-planinskim područjima, kojima se financiraju razvojni projekti diljem Hrvatske. Za Općinu Bednja odobrena su dva projekta. Kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima osigurano je 60.000 eura za projekt Modernizacija nerazvrstanih cesta na području Općine Bednja - Grupa 1, dok je kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice odobreno dodatnih 50.000 eura za projekt Modernizacija nerazvrstanih cesta na području Općine Bednja - Grupa 2. Ukupno će tako u modernizaciju prometne infrastrukture na području općine biti uloženo najmanje 110.000 eura bespovratnih sredstava, a konačna vrijednost projekata bit će utvrđena nakon provedbe postupaka javne nabave. "Svako novo ulaganje u naše nerazvrstane ceste znači sigurniji promet, bolju povezanost naselja i kvalitetniji svakodnevni život naših mještana. Zahvaljujem Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na prepoznavanju naših projekata. Nastavljamo koristiti sve dostupne nacionalne i europske izvore financiranja kako bismo ravnomjerno razvijali sva naselja naše općine i podizali standard života naših stanovnika", rekao je načelnik Damir Poljak.

Općina Klenovnik nastavlja s ulaganjima u razvoj komunalne i sportske infrastrukture, a zahvaljujući uspješnim prijavama na državne natječaje osigurana su značajna bespovratna sredstva za realizaciju dvaju važnih projekata koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života mještana. Na Javnom pozivu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sufinanciranje projekata gradova i općina u 2026. godini Općina Klenovnik prijavila je projekt asfaltiranja odvojaka Brezovec, Brezovec 1 prema Pintarićima. Prema Odluci o odabiru projekata za sufinanciranje u 2026. godini, Općini Klenovnik za provedbu ovog projekta odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 40.600 eura, čime će se unaprijediti prometna infrastruktura te osigurati kvalitetniji i sigurniji pristup stanovnicima tog dijela općine. Istodobno, nastavljen je i projekt rekonstrukcije nogometnog igrališta u Klenovniku. Nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, načelnik Općine Klenovnik Martin Pintarić potpisao je ugovor o izvođenju radova s odabranim izvođačem. Vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 433.670 eura, a za provedbu projekta Općini su odobrena bespovratna sredstva Ministarstva turizma i sporta u iznosu od 210.000 eura, dok će preostali dio biti financiran iz općinskog proračuna. "Asfaltiranje odvojaka donijet će bolju prometnu povezanost i sigurnost naših mještana, dok će rekonstrukcija nogometnog igrališta omogućiti kvalitetnije uvjete za rad našeg sportskog kolektiva, ali i potaknuti još veće uključivanje djece i mladih u sport", rekao je načelnik Martin Pintarić.