Vijesti

U palači Herzer održana je javna prezentacija dogradnje Gradskih bazena Varaždin s predstavljanjem Idejnog rješenja. Sudjelovanjem građana u stvaranju vizuala gradskih bazena ostvaruju se povoljniji uvjeti sufinanciranja projekta, a s obzirom na broj okupljenih Varaždinaca dogradnja bazena aktualna je tema. Vrijednost projekta dogradnje gradskih bazena procjenjuje se na oko 10 milijuna eura. Uz 45 posto bespovratnih sredstava, Grad bi vraćao oko 5,5 milijuna eura kroz 15 godina, a predviđa se da će bazeni financijski biti samoodrživi uz uvjet da novim sadržajima privuku dodatne korisnike, građane ali i turiste. "Dugo smo promišljali kako i što napraviti i s kojim sredstvima. Budući da se otvorila financijska linija Urbani razvojni fond kroz koju HBOR- plasira europska sredstva, shvatili smo da za ovaj projekt možemo dobiti čak 50 posto otpisa glavnice ovisno o uvjetima koje ostvarimo. Participacija građana je jedan od tih uvjeta zahvaljujući kojem možemo ostvariti čak 5 posto otpisa glavnice. Drugi razlog je što želimo dobiti pravu participaciju građana jer želimo saznati što oni žele od sadržaja na novoizgrađenom dijelu bazena", rekao je gradonačelnik dr.sc. Neven Bosilj. Ravnateljica Javne ustanove Gradski bazeni Jelena Pavleković najavila je pokretanje javne nabave i raspisivanje natječaja za izradu glavnog projekta s troškovnicima te izrazila zadovoljstvo odazivom građana na javnu raspravu. Dograđeni dio gradskih bazena prostirat će se na površini od oko 4 i pol tisuće kvadrata. Nakon uvodnog izlaganja gradonačelnika, direktorice bazena i arhitekta građani su dobili mogućnost postaviti pitanja o sadržajima koji će biti zastupljeni na bazenima, organizaciji i samoj isplativosti bazena. Prezentaciji su nazočili i Lovro Lukavečki, predsjednik Gradskog vijeća, zamjenik gradonačelnika i zastupnik u Saboru Miroslav Marković, direktor Varkoma Bruno Ister i direktorica ureda Turističke zajednice Jelena Toth. S obzirom na dinamiku projekta predviđa se da bi građani Varaždina nove, dograđene bazene mogli dočekati kroz dvije do tri godine. 

Novi ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, Nikola Hren, koji je imenovan na mjesto ravnatelja nakon što je država preuzela upravljanje bolnicom i imenovala novo upravno vijeće, održao je konferenciju za medije kako bi se predstavio javnosti i najavio prve mjere koje će poduzeti vezano uz bolnicu. "Stati na čelo ugledne ustanove koja ima ključnu ulogu u zdravstvu naše zajednice, za mene je velika čast, ali i velika odgovornost. Kao diplomirani pravnik s dugogodišnjim menadžerskim iskustvom, spreman sam odgovoriti na sve izazove koje ova funkcija donosi. Reorganizacija rada Objedinjenog hitnog bolničkog prijema bit će ključna kako bi pacijenti dobili bržu obradu i više ne čekali satima na hitnoj službi. Neće biti spajanja odjela niti smanjenja broja zaposlenika, već naprotiv, želimo širiti kapacitete“, naglasio je ravnatelj Hren. ŽB Čakovec trenutno ima dugove od 16 milijuna eura koji neprestano rastu. Ravnatelj Hren istaknuo je da će glavni cilj biti stabilizacija financija kroz racionalizaciju troškova, potraživanje dugovanja te da su već započete analize ugovora s dobavljačima u nadi smanjenja troškova. Spomenimo kako se projekt centra palijativne skrbi nastavlja kao i gradnja nove zgrade za potrebe sva tri laboratorija, a u planu je i osiguravanje potrebnih sredstava za opremanje centralne sterilizacije te kupnja novog postrojenja za pranje rublja sa sušilom. Novi ravnatelj na konferenciji je predstavio i svoj stručni tim kojeg čine: zamjenik ravnatelja, dr. sc. Ivan Žokalj, ujedno i voditelj Odjela za radiologiju, Ivan Bacinger, pomoćnika za sestrinstvo, Katarina Topolko Herceg, pomoćnica za financije; i Kristina Toplek Kamenar, pomoćnica za kvalitetu. 

Nakon redovite mjesečne koordinacije s direktorima gradskih trgovačkih društava i javnih ustanova varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj je izvijestio o novitetima koji će se naći u proračunu Grada Varaždina za sljedeću godinu. Jedan od njih su najavljene niže cijene vrtića. "U prijedlogu proračuna mogli ste vidjeti da je predviđen enormni iznos za dječje vrtiće! Kada smo preuzeli upravljanje gradom trošilo se oko 3 milijuna eura za vrtiće, a  sada je predviđeno gotovo 9,5 milijuna eura. Mogu najaviti da će s 1. siječnjem sljedeće godine ekonomska cijena vrtića biti 450 eura. Do sada su roditelji plaćali 117 eura,  a sada će plaćati 20 posto manje, odnosno 95 eura. Grad će za svako dijete  u gradskom i privatnom vrtiću izdvajati 355 eura, što na godišnjoj razini ispada 4260 eura po djetetu", rekao je gradonačelnik Bosilj te najavio i povećanje iznosa studenskih stipendija. Zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković osvrnuo se na donošenje proračuna i pojasnio najavljeno smanjenje stopa poreza s 22 na 21 posto i s 33 na 32 posto. "Mi smo odgovorna uprava grada, nismo populisti i ne želimo potpadati pod pritiske onih koji traže da svi imaju porez od 20 posto jer je tako rekao premijer. Smanjenjem poreza za 1 posto u proračunu grada za 2025. godinu će biti 3 milijuna eura manje. Istovremeno se  rashodi za vrtić povećavaju za gotovo 4 milijuna eura,  a troškovi za vatrogasce koje je Vlada prebacila na trošak Grada također za preko milijun eura", rekao je zamjenik Marković. Direktor Varkoma Bruno Ister osvrnuo se na projekt aglomeracije koji je, kako je napomenuo, pri samom završetku, a direktorica Javne ustanove Gradski bazeni Jelena Pavleković pozvala je sve zainteresirane građane na javno predstavljanje idejnog rješenja za dogradnju varaždinskih bazena u ponedjeljak, 11. studenog 2024. u 18 sati u dvorani palače Herzer na Franjevačkom trgu. 

Tradicionalni prijem u Koprivnici za višestruke dobrovoljne darivatelje krvi s područja Koprivničko-križevačke županije održan je i ove godine u sklopu obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, a koji se svake godine obilježava u znak sjećanja na 1953. godinu kada je u Željezari Sisak održana prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa. Ove se godine obilježava 71. godina organiziranog dobrovoljnog darivanja krvi. Koprivničko-križevačka županija već godinama je u samom vrhu po broju doza dobrovoljnih darivatelja krvi. U Klubu 100 18 je novih članova, muškaraca koji su krv darivali 100 i više puta i žena koje su učinile isto 75 i više puta te će uskoro dosegnuti brojku od 200 takvih predanih darivatelja krvi. Prijemu za višestruke dobrovoljne darivatelje krvi s područja Koprivničko-križevačke županije uz zamjenika župana Ratimira Ljubića, ravnateljicu Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica Adelu Sočev i Đurđicu Trbus, predsjednicu Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije nazočio je i primarius Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa koji je poručio kako je darivati krv human čin koji ne košta ništa, a spašava ono najdragocjenije – ljudski život. 

Ovogodišnji 13. po redu Tjedan karijera Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu okupio je predstavnike 70-ak poduzeća na već poznatom Karijernom španciru - mjestu za neformalno umrežavanje studenata i poslodavaca u FOI-jevom lounge-u koji im omogućava face-to-face komunikaciju. Nova znanja studenti će moći dobiti i na tematskim radionicama o aktualnim temama iz svijeta IT-a i poduzetništva, a organizatori pripremaju i neka nova iznenađenja u programu poput Razgovora s karijernim savjetnicima na temu uloge karijernih centara u procesima reakreditacija te Alumni druženje gdje bivši studenti FOI-a dijele svoja iskustva i savjete mlađim kolegama. Tjedan karijera najveći je događanju koji spaja studente i poslodavce u organizaciji Centra za podršku studentima i razvoj karijera. Nekadašnji model zapošljavanja, u kojem su poslodavci birali svoje zaposlenike, ne vrijedi za FOI-jeve studente. Naime, oni već pri kraju svog obrazovanja na FOI-ju biraju svoje poslodavce, a priliku da im pristupe tvrtke ostvaruju upravo na Tjednu karijera. Svoja vrata Tjedan karijera otvara i svim potencijalnim budućim studentima Fakulteta organizacije i informatike, a traje do 25. Listopada. 

U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi. Prometne nesreće stoga predstavljaju zdravstveni i razvojni problem te je nužno intenzivno raditi na poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa na svim razinama. Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije, uz podršku Policijske uprave varaždinske te partnere Sveučilište Sjever, Strojarsku i prometnu školu Varaždin i Društvo Crvenog križa Varaždinske županije, i ove je godine pod sloganom „Nije važan broj kotača, misli na pravila i vozača!“ obilježio Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa. Obilježavanje je započelo sjednicom Savjeta za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije u palači Herzer, na kojoj su članovi Savjeta raspravljali o pokretanju inicijative za reviziju ograničenja brzine na cestama Varaždinske županije. Tom prilikom predsjednik županijskog Savjeta za sigurnost prometa na cestama dr.sc. Zvonimir Sabati naglasio je da se revizija ograničenja brzine pretežito odnosi na povećanje brzine na pojedinim cestama kojima upravljaju Hrvatske ceste ili Županijska uprava za ceste. S obzirom na to da je tema Nacionalnog dana sigurnosti na cestama ove godine posvećena motociklistima, Sabati je apelirao i na to da edukacija bude važan čimbenik sigurnosti na cestama. "To znači da se od malih nogu, čak i od vrtića počinje ozbiljnije raditi na edukaciji mladih zbog sigurnosti u kasnijoj životnoj dobi. Nadam se jednako tako da će sudionici cestovnog prometa čuti čitav niz poruka koje će im biti upućene i da će razmisliti o svemu jer svi želimo veću sigurnost u prometu", rekao je Zvonimir Sabati. Načelnik Policijske uprave varaždinske Predrag Benčić naglasio je kako je zabilježen pad smrtno stradalih osoba u prometu u odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju te dodao da je na području Varaždinske županije registrirano 2560 motocikala, što je trend koji je u porastu. "Imamo 150 motocikala više nego što smo imali prošle godine. Ove godine je bilo 35 sudionika prometnih nesreća s motociklima, oni čine oko četiri posto ukupnog broja prometnih nesreća. U tom broju nesreća s motociklima imamo smanjenje smrtno stradalih, smanjenje teško ozlijeđenih i teških prometnih nesreća", rekao je načelnik Benčić. Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak rekao je kako se u Hrvatskoj od 1970. godine, otkako se vodi statistika, dogodilo 2.687.797 prometnih nezgoda, u kojima je ozlijeđeno 949 tisuća osoba i od toga je 46.112 osoba smrtno stradalo. "Upravo zbog toga Varaždinska županija poduzima sve što je u našoj moći da ta sigurnost bude što veća, bolja i kvalitetnija. O tome nam govore brojna ulaganja u obnovu ili izgradnju cesta, a isto tako, održavamo tijekom godine cijeli niz akcija kojima apeliramo da svi sudionici u prometu vode brigu, kako o sebi, tako i o ostalim sudionicima", istaknuo je župan Stričak. Nakon sjednice Savjeta, na Franjevačkom trgu održana je simulacija očevida prometne nesreće i pomoć unesrećenom motociklisti. Obilježavanje Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa nastavljeno je Javnom tribinom u palači Herzer, na kojoj je prezentirano stanje sigurnosti u cestovnom prometu na području Varaždinske županije s osvrtom na ponašanje vozača motocikla.

U prostoru ludbreške etno kuće Bakina hiža i dedekov dvor održana je ovogodišnja Tikvijada. Manifestacija je to posvečena tikvi, bundevi ili buči kako ju gdje nazivaju, a u Ludbregu se održava 4. godinu u organizaciji Udruge Žene iz Centra svijeta. Središnji dio programa bio je rezerviran za nedjeljno poslijepodne i ugodno druženje na kojem su okupljeni posjetitelji imali prilike uživati u recitacijama sekcije Gumbeki KUD-a “Anka Ošpuh”  i OPG-a Vrata Zagorja koji se uz poeziju pobrinuo i za slatke zalogaje. Proizvođaći meda predstaviili su svoje proizvode, a zainteresiranim posjetiteljima pojasnili su i koji med je najbolje koristiti za različite prilike. Uz ukusne delicije koje su pripremile vrijede ruke čuvarica tradicije, svoj doprinos ovogodišnjoj Tikvijadi dale su i članice Likovnog udruženja Ludbreg oslikavajući zaštitni znak etno kuće; dedeka i babicu. Lijepo vrijeme i ugodne jesenske temperature privukle su ludbrežane na tikvijadu gdje su uživali u pisanoj riječi, mirisima i okusima kraljice jeseni – bundevi.  

Marina Posavec iz Borenca u Općini Breznica pobjednica je ovogodišnjeg natječaja „Ženska kreativnost u ruralnom životu“ za 2024. godinu. Odlučilo je tako Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varaždinske županije koje već više od 15 godina, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana ruralnih žena dodjeljuje tu nagradu, s ciljem isticanja osobitosti seoskih žena i senzibilizaciji lokalne zajednice o njihovoj velikoj, ali često puta neprepoznatoj i nepriznatoj ulozi te doprinosu društvenoj zajednici u kojoj žive i djeluju. Ove godine na natječaj je bilo prijavljeno ukupno pet žena. "Moji roditelji su me othranili na poljoprivredi. Već sa sedam godina s mamom sam išla na plac gdje je ona prodavala povrće koje smo proizvodili. I već tih godina rodila se ljubav prema poljoprivredi koja je ostala do danas. U doba korone započeo je ovaj naš put vezan uz tijesto. Bila sam doma, imala sam svoje namirnice, osjećala se beskorisno i tako sam slučajno počela raditi krokete. Uslijedili su njoki, pa tjestenina, domaće knedle sa šljivama…", rekla je pobjednica natječaja Marina Posavec. Svim sudionicama čestitala i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec. "Želimo dati snažnu, jaku podršku ženama iz ruralnog područja jer one predstavljaju hrvatsko selo. One su snažne, one su moćne, one su jedinstvene, one su kreativne. One se bave poljoprivredom, idu u korak sa vremenom. One taj svoj posao žive 24 sata na dan", poručila je zamjenica Zagorec. Spomenimo kako su povodom obilježavanja Međunarodnog dana kuhara učenici i nastavnici Gospodarske škole Varaždin, uz podršku članova Udruge kuhara Varaždinske županije, za sve su posjetitelje pripremili 1.200 palačinki. 

Ovogodišnji Špancirfest nastavio je kontinuitet rasta i uspjeha i učvrstio status najvećeg i najpopularnijeg uličnog festivala u Hrvatskoj. U svom 26. izdanju, a prema procjenama PU varaždinske i Turističke zajednice grada Varaždina, festival je posjetilo oko 330 tisuća posjetitelja. Oboreni su i neki dosadašnji rekordi. Koncert ovogodišnjeg headlinera Baby Lasagne pratilo je 25 tisuća špancirera čime je postao najposjećeniji koncert u festivalskoj povijesti. Odličan interes vladao je za svih deset besplatnih koncerata na glavnoj festivalskoj PAN pozornici Stari grad, na kojima se ukupno zabavljalo gotovo 100 tisuća posjetitelja. Prema podacima iz sustava eVisitor u Varaždinu je tijekom 10 festivalskih dana zabilježeno 3.243 dolazaka i 6.829 noćenja, što je za 8 % više dolazaka i 6 % više noćenja u odnosu na festivalske dane 2023. godine. Polovica evidentiranih gostiju bili su stranci, a najveći broj njih došao je iz Njemačke, Austrije, Poljske, Mađarske i Slovenije. Zanimljiv je podatak da su tijekom Špancirfesta u Varaždinu boravili gosti iz čak 55 zemalja. Porast je zabilježen i u ukupnom turističkom prometu u trgovini i ugostiteljstvu. Prema podacima Porezne uprave Varaždin, tijekom ovogodišnjeg Špancirfesta u gradu Varaždinu generiran je ukupni promet u ugostiteljstvu i trgovini u iznosu od 13,5 milijuna eura što je povećanje za 7 % u odnosu na festivalsko razdoblje lani. Brojni posjetitelji Špancirfesta koristili su besplatni javni gradski prijevoz koji je organiziran u vrijeme festivala. S tri lokacije na kojima je bio organiziran besplatni parking, „buseki“ javnog gradskog prijevoza u središte grada i natrag prevezli su čak 12 tisuća posjetitelja, što je povećanje od čak 860 % u odnosu na lani (1250). Podatak je to koji ide u prilog održivosti i jača imidž festivala kao ekološki osviještene manifestacije. Najveća snaga Špancirfesta su ljudi čiji je timski rad ključan za uspjeh festivala, poručili su organizatori koji su nakon Špancirfesta već u pripremama za nadolazeći Advent u Varaždinu koji je prošle godine proglašen najljepšim u Hrvatskoj.