Prijava

Vijesti

Varaždin je prvi put ugostio jedinu stručnu konferenciju o proizvodnji povrća “Hrvatsko povrće” namijenjenu proizvođačima povrća koji cijele godine proizvode domaće i kvalitetne proizvode za potrošače. Bila je to prilika za povezivanje i informiranje o raznim temama, ali i traženje rješenja za probleme u hrvatskom povrćarstvu. Deveta konferencija otvorila je aktualne teme o tržištu, inovacijama, ulaganjima u sektor povrćarstva, ali i prostor za otvoren dijalog. Više od 50 posto povrća u Hrvatskoj se mora uvoziti, stoga je na konferenciji istaknuto i da je potrebno potaknuti nove poljoprivrednike da se bave povrćarstvom. Hrvatske povrćare muče brojni problemi. “Ključni problemi u samom povrćarskoj proizvodnji su zemljišta jer povrćari ne dobivaju nikakav prioritet u dobivanju državnog zemljišta, a privatna zemljišta, kad skupiš, to su neke male parcele, razbacane, nema navodnjavanje i to je veliki problem. Druga stvar je radna snaga, koja je sve manje u Hrvatskoj i uopće. Veliki je problem organiziranost tržišta. Ljudi i proizvođači se sami moraju organizirati. Teško je danas više imati neku diktiranu prodaju i plasman, nego se moraju organizirati, moraju plasirati zajedno i tako imati bolju cijenu, bolje uvjete i ostvariti bolji rezultate”, rekao je predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec. Kupus, salata i krumpir, jedino su povrće u kojem je Hrvatska samodostatna, no ne uvijek, pa se i oni ponekad uvoze.  

Koje su mogućnosti financiranja na raspolaganju u procesu industrijske tranzicije te kada se očekuju novi javni pozivi na koje će poduzetnici moći prijaviti svoje projekte mogli su saznati sudionici koordinacijskog sastanka o provedbi procesa industrijske tranzicije koji je organizirala Javna ustanova za regionalni razvoj Varaždinske županije i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. “U partnerstvu s Ministarstvom danas nudimo informacije poduzetnicima na koji način se mogu povezati u regionalne lance vrijednosti te do 2027. godine povući što više sredstava za samo gospodarstvo. Naglasak je na povezivanju poduzetnika i znanstveno-istraživačkih institucija u bilo kojem području, odnosno prioritetnoj niši definiranoj za Sjevernu Hrvatsku”, rekao je ravnatelj JU za regionalni razvoj Varaždinske županije Mladen Jakopović. Do 2027. godine gospodarstvenici iz Varaždinske županije i cijele sjeverne Hrvatske imaju na raspolaganju ukupno 100 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz provedbu Plana za industrijsku tranziciju Sjevera Hrvatske, a u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Projekte koji su u fazi provedbe predstavili su poduzetnici, odnosno konzorciji koji su se prijavili na prvi javni poziv “Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije”. EU projekt “Razvoj modularnog rješenja za upravljanje i kibernetičku otpornost podatkovnih centara – POLARIS“, predstavila je varaždinska tvrtka Cratis. 

Pred mnogobrojnim učenicima, učiteljima i ostalim uzvanicima, položen je kamen temeljac nove zgrade OŠ Nedelišće čija je izgradnja već u tijeku na lokaciji u Ulici Josipa Marčeca. Projekt je to koji se dugo čekao u općini Nedelišće, a nova školska zgrada učenike bi trebala dočekati početkom školske godine 2027./2028. Osnovnu školu Nedelišće pohađa 506 učenika, a matičnoj školi pripadaju i Područne škole Dunjkovec i Pušćine. Ima 12 učionica, dok će ih u novoj zgradi biti 22 velike kvadrature. Izgradnja nove osnovne škole u Nedelišću je jedan od strateških projekata u obrazovanju u Međimurju koji je definiran Razvojnim sporazumom Sjever još prije pet godina, istaknuo je župan Matija Posavec. “Ukupna vrijednost projekta premašuje 12.600.000 eura, od čega smo putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali sufinanciranje iz EU fondova od 8.000.000 eura, dok će Županija sufinancirati izgradnju s nešto više od 4.500.000 eura. Još više od toga novca vrijede dobrobiti koje ćemo osigurati brojnim naraštajima učenika i učitelja ove ustanove”, rekao je Posavec. Vremensku kapsulu, kao dio kamena temeljca, položili su ravnatelj OŠ Nedelišće Milan Đurić i najmlađi učenik škole Roko Juras.  

Međunarodni centar kulturne baštine svetog Jeronima, koji će biti izgrađen u Štrigovi, novi je veliki projekt koji će zajedničkim snagama realizirati Općina Štrigova i Međimurska županija, a bit će to mjesto posvećeno ostavštini ovog sveca rođenog u Štrigovi. “Vjerodostojan dokument, bula pape Nikole VII., iz 15 stoljeća, koja se čuva u Vatikanu, svjedoči da je sveti Jeronim rođen upravo u Štrigovi i da je tu ishodište njegova iznimno bogatog životnog puta s kojeg je našoj civilizaciji ostavio nemjerljive vrijednosti, poput prijevoda Biblije na latinski jezik. Jedan je od najštovanijih kršćanskih svetaca, kojem su i tijekom proteklih stoljeća i Međimurci bili iznimno odani”, rekao je župan Matija Posavec. Ugovor o izgradnji, vrijedan 997.000 eura, potpisali su načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik i predstavnik izvođača radova Nenad Matjačić. Dio od 300.000 eura sufinancirat će Međimurska županija, a ostatak Općina Štrigova kao nositelj projekta. Županija i Općina već su ranije sklopile sporazum o zajedničkom financiranju ovoga projekta, prijavljenog na natječaj za sufinanciranje putem prekograničnog programa Hrvatska – Slovenija. U prizemlju će biti uređena višenamjenska dvorana, a na katu galerija sa stalnim postavom vezanim uz ostavštinu svetoga Jeronima. Centar, koji će omogućiti procvat vjerskog turizma u Štrigovi, trebao bi biti u funkciji krajem iduće godine, a prostirat će se na 304 kvadratna metra, u objektu uklopljenom u prostor kojim dominira crkva. Uz energetski učinkovitu građevinu samoga centra, bit će uređeno i parkiralište, a obližnji izvor pitke vode bit će obnovljen te uređen njegov okoliš kao i pristupne staze za pješake i automobile.

Sjeverna obilaznica Preloga, veliki projekt Hrvatskih cesta, otvorena je i puštena u promet. Projekt je vrijedan 9,5 milijuna eura, a okviru njega izgrađena je obilaznica duga 6,8 km kojom će se rasteretiti državna cesta između Čakovca i Koprivnice te omogućiti brže i sigurnije putovanje na toj dionici. “Puno smo težišta dali za sigurnosni dio i rasterećenje gospodarstva, te opet razmišljamo dalje – nama je u budućnosti potrebna vrlo kratka južna obilaznica prema Marini gdje bi se opet jedan dio Preloga rasteretio”, rekao je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Obilaznica nije daleko od centra grada, a prilikom gradnje vodilo se računa o tome da se nalazi na vodozaštitnom području. “Ovo je vodozaštitno područje tako da smo morali to dobro ograditi da sva vozila u slučaju nekih havarija ostanu na kolniku u zatvorenom sustavu odvodnje. Imamo dva rotora i spojeve, te cesta ima vrlo dobre elemente”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir. Otvorenju je nazočio i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. “Jedan od najvećih dobitaka ovog projekta je rasterećenje centra Preloga, a s druge strane približavanje gospodarskih zona onima koje žive i rade na ovom prostoru”, rekao je Mihotić. Sjeverna obilaznica Preloga jedan je od strateških prometnih projekata koji će unaprijediti povezanost središnjeg i istočnog dijela Međimurja s ostatkom zemlje te povećati kvalitetu života građana Preloga i okolnih mjesta.

U znak priznanja i podrške udrugama osoba s invaliditetom te njihovom doprinosu promicanju prava, položaja i kvalitete života osoba s invaliditetom, župan Koprivničke-križevačke županije Tomislav Golubić održao je prijem s predstavnicima udruga povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. “Udrugama dugujemo zahvalnost za predani rad jer upravo one najbolje poznaju potrebe svojih članova. Naš je cilj stvoriti stabilan sustav koji će omogućiti razvoj njihovih programa, ali i pružiti podršku svakoj osobi s invaliditetom da živi dostojanstveno, aktivno i uključeno u zajednicu”, rekao je župan Golubić. Istaknuo je i kako se kroz otvoreni dijalog, razmjenu iskustava i dogovor o zajedničkim koracima nastoji povećati dostupnost programa te osigurati bolje uvjete za svakodnevni život članova udruga. U ime svih udruga okupljenima se obratio predsjednik Udruge invalida Koprivničko-križevačke županije Miroslav Mačković. “Moram istaknuti važnost stalne komunikacije između udruga i županije kao i podršku zajednice koja ime presudnu ulogu u provođenju brojnih aktivnosti, projekata i programa koje su od izravne koristi članovima udruga“, rekao je Mačković. Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca Odlukom Ujedinjenih naroda iz 1992. godine, s ciljem jednakosti u ostvarivanju prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Dugoočekivana izgradnja školske sportske dvorane OŠ Domašinec konačno će biti realizirana. Novi je to projekt u nizu Međimurske županije u području obrazovanja i priprema svih uvjeta da škola, koja broji 212 učenika, bude u jednosmjenskoj nastavi. Ugovor o izgradnji školske sportske dvorane OŠ Domašinec, vrijedan oko 3.900.000 eura, župan Matija Posavec potpisao je s izvođačem radova Goranom Kneževićem. Županija je putem prijave projekta u Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala oko 2.570.000 eura sufinanciranja, dok će se ostatak namiriti iz županijskog proračuna te proračuna Općine Domašinec. Novi objekt bit će bruto površine gotovo tisuću kvadrata. Projekt uključuje i uređenje vanjskoga prostora - parkirališta, sportskih terena te zelenih površina. U drugoj fazi ulaganja, bit će dograđena škola, uz rekonstrukciju kuhinje i kotlovnice. Rok za izvođenje radova je 15 mjeseci.

Zgrada Pučkog otvorenog učilišta Čakovec u Ulici kralja Tomislava, koja nosi status zaštićenog kulturnog dobra, dobila je novo ruho zahvaljujući opsežnom projektu energetske obnove. Najveći je to kapitalni projekt proveden u čakovečkom POU, koji je financiran u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. Projekt je financiran u okviru poziva “Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra”. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je između Ministarstva kulture i medija, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Pučkog otvorenog učilišta Čakovec. Ugovorena vrijednost projekta bila je oko 865.000 eura, od čega je odobreno oko 830.000 eura bespovratnih sredstava. Ukupno je obnovljeno 1.758 metara kvadratnih građevinske bruto površine zgrade. U okviru projekta izvedena je toplinska izolacija na dijelu vanjskih zidova s dvorišne strane i stropu prema tavanu te je zamijenjena većina vanjske stolarije. “Instalirane su četiri dizalice topline zrak–voda, uveden ventilacijski sustav s rekuperacijom te zadržani postojeći kondenzacijski plinski uređaji kao pomoćni izvor. Elektrotehnički radovi uključili su postavljanje LED rasvjete i fotonaponske elektrane snage 15 kW. Poboljšana je pristupačnost ugradnjom koso podizne platforme, uređene zelene površine i postavljena punionica za električna vozila”, rekao je direktor MENEA-e Alen Višnjić. Radovi su trajali od 20. studenoga 2024. do 24. listopada ove godine, a njihova konačna vrijednost, s uključenim izvan troškovničkim radovima, iznosila je oko milijun eura. Nakon završetka projekta energetske obnove, slijedi obnova vanjske ograde i stepeništa.

Tradicionalni Gospodarski forum Grada Preloga u petak, u novoj dvorani Hotela Panorama, okupit će brojne gospodarstvenike, obrtnike i poljoprivrednike. Započet će s tri radionice o besplatnim vaučerima, zajmovima i jamstvima za malo gospodarstvo te o leadershipu, nakon čega slijedi završna svečanost i panel diskusija o poljoprivredi. Prije panel diskusije bit će održana i dodjela nagrade Najzeleniji poduzetnik Grada Preloga, a dodatan sadržaj bit će i predstavljanje starih zanata te poljoprivrednih gospodarstava. Dan kasnije u subotu, započinje bogat program Zimske bajke u Prelogu, a tom prigodom u adventskom ruhu ukrasit će se Trg Slobode, dok će rasvjeta biti upaljena na Dan grada. 12. i 13. prosinca na trgu će biti održan tradicionalan Božićni sajam. Program Zimske bajke u Prelogu obogatit će i koncert Roberta Marekovića i Swingersa, te božićni koncert Varaždinskog komornog orkestra i Chorus Angelicusa, ali i brojni drugi sadržaji. U petak 5. prosinca u 18 sati, povodom Dana grada, bit će održana svečana sjednica Gradskog vijeća u Domu kulture s dodjelom javnih priznanja, a uoči sjednice, kako je najavljeno, možda će biti i otvorenje sjeverne obilaznice. 2025. godina će u Prelogu završiti koncertom, pa će tako na Trgu Slobode za doček nove godine sve okupljene zabaviti Aquarius Band.

Dječje gradsko vijeće Varaždin održalo je redovitu, izbornu i izvještajnu sjednicu s pet točaka dnevnog reda. Nakon otvaranja sjednice, izvješće za razdoblje od 2024. do 2025. godine podnijela je dosadašnja predsjednica vijeća Bella Sedlar koja je na toj funkciji provela dva mandata. “Puno sam toga naručila i rekla bih da sam uspjela potaknuti i drugu djecu u Dječjem gradskom vijeću da se bore za svoj glas, da je važno zauzimati se za svoja mišljenja i stavove. Projekt koji mi posebno ostaje u sjećanju, bio je "Stop govoru mržnje u stvarnom i digitalnom svijetu". U sklopu tog projekta radili smo na edukaciji djece o tome što je govor mržnje, kako ga prepoznati te kako pomoći nekome tko je njegova žrtva. Mislim da smo postigli velike pozitivne pomake i da se dječja prava u našem gradu sve više poštuju”, rekla je dosadašnja predsjednica DGV-a Bella Sedlar. Na sjednici je konstituiran 18. mandat vijeća, za novu je predsjednicu izabrana Klara Mikac, a za zamjenice Iva Žirković i Tara Leverić. Na sjednici se raspravljalo o participativnom proračunu za djecu Grada Varaždina i o prijedlozima za Plan rada vijeća u novom mandatu, a usvojen je i prijedlog da se dosadašnju predsjednicu Dječjeg gradskog vijeća Bellu Sedlar nominira za nagradu „Emil Paravina“ za postignuća djece na području aktivne dječje participacije i dječjih prava.