Vijesti

U naselju Slokovec održan je sastanak kojem su uz gradonačelnika Ludbrega i saborskog zastupnika Dubravka Bilića, prisustvovali i predstavnici Varaždinske županije, ŽUC-a, Hrvatskih voda, HEP-a, načelnici susjednih općina te mještani, a razgovaralo se o izgradnji nove prometnice. U posljednjih nekoliko godina mještani naselja Slokovec i Sigetec Ludbreški nezadovoljni su pojačanim kamionskim prometom zbog većeg broja šljunčara koje svakodnevno eksploatiraju šljunak. Kako bi se riješio taj problem, počele su prve pripreme projekta izgradnje prometnice uz Dravski nasip, tzv. Dravske obilaznice, na relaciji Mali Bukovec – Zamlaka. S pojačanim kamionskim prometom bori se i Općina Mali Bukovec u kojoj se nalaze dvije šljunčare, te kroz glavnu županijsku cestu 2076 svakodnevno prođe veliki broj šlepera. Po dvije šljunčare nalaze se i u susjednim Općinama Veliki Bukovec i Legrad. Varaždinska županija u proračunu za ovu godinu izdvojila je sredstva za izradu prometne studije koja bi trebala ponuditi rješenje ovog problema. “Gusti promet, posebno teretni govori o snazi gospodarstva na ovom području, ali isto tako s druge strane koliko je zbog njega otežavajući život građana koji žive uz te prometnice. Stava smo da je potrebno osigurati veću protočnost prometa, dići njegovu sigurnost, što bi trebalo rezultirati podizanjem kvalitete života građanima. Početkom godine sklopljen je ugovor sa Sveučilištem Sjever da znanstvena zajednica tj. struka da rješenja. Uglavnom prvi koraci su poduzeti”, rekao je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Dionica prometnice od Malog Bukovca do Zamlake bila bi duga oko 17 kilometara, a važan je to projekt prometne infrastrukture koji bi povećao sigurnost i kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Povodom odlaska u mirovinu izvanredni počasni glasni pucanj Varaždinske građanske garde protekle je subote točno u podne ispred Starog grada izveo bivši zapovjednik garde Dražen Loparić. Iznenađenje je to koje su mu priredili njegovi purgari, uz Dame u povijesnim haljinama, povodom odlaska u mirovinu i kao zahvalu za sve što je učinio za gardu. Varaždinskoj građanskoj gardi pristupio je 1996., a odoru je službeno dobio tri godine kasnije. Prošao je razne funkcije u gardi – bio je gardista, dočasnik, glasnogovornik, časnik, tajnik, a u 2016. godini preuzeo je funkciju zapovjednika Varaždinske građanske garde te pokrenuo niz promjena koje su podržali članovi aktivnog sastava. U svojim mandatima pokrenuo je tri nove sekcije Varaždinske građanske garde – sekciju Malih Purgara, zatim sekciju Bubnjarskog ansambla te sekciju Dama u povijesnim haljinama. Organizirao je i humanitarne akcije, a zaslužan je što je Varaždinska građanska garda postala nematerijalno kulturno dobro grada Varaždina. Loparić je dobitnik medalje Grada Varaždina za 2024. godinu zbog iznimnog doprinosa u razvoju Varaždinske građanske garde. Brojne je generacije purgara naučio da, osim za gardu, rade i za dobrobit grada Varaždina i njegovih građana, a gardu je ostavio u sigurnim rukama. I dalje će biti član garde, no u pričuvnom sastavu.

U organizaciji Udruge tradicijskih običaja Pingo i Općine Cestica održano je 11. izdanje Međunarodnog fašnika u Cestici koje je okupilo rekordan broj sudionika. Program je započeo okupljanjem maskiranih skupina na Trgu Ivana Pavla II. u Radovcu, koje su uz obilje glazbe i veselja prošetale preko Križovljana Radovečkog do središta Cestice gdje su se imale priliku predstaviti brojnim okupljenim mještanima i gostima. “Ovaj događaj je nama turistički sadržaj jer dolazi više od 1.000 ljudi koji vide ljepote Cestice, a poslije se druže i sa svojim obiteljima”, rekao je načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj. U Cestici se okupila najveća dosad fašnička povorka s preko 34 maskiranih skupina i više od 1.000 sudionika iz Hrvatske i Slovenije. “Priprema kostima traje cijelu godinu jer sudjelujemo i na ljetnim karnevalima, a sama priprema za naš fašnik isto počinje dosta rano jer je organizacija zahtjevna zbog velikog broja gostiju”, rekla je predsjednica Udruge tradcijskih običaja Pingo Valerija Škrinjar. Nakon fašničke povorke druženje je nastavljeno u školskoj sportskoj dvorani.

U Srednjoj školi Ivanec održano je svečano proglašenje najboljih sportaša i ekipa grada Ivanca za 2024. godinu uz dodjelu priznanja. Na svečanosti ivanečkog sporta okupili su se brojni sportaši, sportski djelatnici i ostali uzvanici, a bila je to prilika i za osvrt na proteklo jednogodišnje razdoblje. Predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Ivanca Josip Šimunek istaknuo je kako je prošla godina bila uspješna, posebice u padobranskom jedrenju i odbojci, te dodao kako Zajednica broji preko 1.500 registriranih sportaša i 20 udruga. Svim sportašima čestitke je uputio i gradonačelnik Milorad Batinić koji je dodao kako Ivanec nije samo grad planinarstva nego i sporta, te dodao da je grad za 2025. godinu povećao izdvajanja za sport i sportske klubove. Najboljom sportašicom grada Ivanca u 2024. godini proglašena je kapetanica i jedna od najboljih igračica Ženskog odbojkaškog kluba Ivanec Tara Ribić koja je predvodila svoju ekipu do osvajanja naslova prvakinja 1. B Hrvatske odbojkaške lige Sjever. Najboljim sportašem grada Ivanca u 2024. godini proglašen je Damir Habek iz Kluba padobranskog jedrenja Let Ivanec koji se prošle godine okitio trećim naslovom državnog prvaka. Najveće priznanje Zajednice – nagrada za životno djelo uručena je profesoru, rukometnom treneru i bivšem rukometnom izborniku Vladimiru Canjugi, za brojna postignuća u dugogodišnjoj sportskoj karijeri. Najboljom ženskom ekipom proglašen je ŽOK Ivanec, dok je najbolja muška ekipa Klub padobranskog jedrenja Let Ivanec. Najbolja mlada sportašica je Laura Friščić iz Šahovskog kluba Ivanec, dok je iz istog kluba Jakov Friščić proglašen najboljim mladim sportašem. Najbolja mlada ženska ekipa je ŽOK Ivanec – 2013. godište, dok su juniori Šahovskog kluba Ivanec najbolja mlada muška ekipa. Priznanja su uručena i najboljim mladim perspektivnim sportašima, a dodijeljene su i diplome, posebne nagrade, godišnje nagrade i zlatne plakete.

Hrvatski sabor 2023. godine proglasio je 1. ožujka Danom podizanja svijesti o endometriozi u Republici Hrvatskoj. U okviru obilježavanja ovog dana, Udruga žena oboljelih od endometrioze “Ja sam 1 od 10” u suradnji sa Sveučilištem Sjever organizirala je javnozdravstvenu akciju Dan žutih ruža. Endometrioza je kronična bolest nepoznatog pravog uzroka koja se teško dijagnosticira. “U Hrvatskoj od ove bolesti pati više od 90.000 žena Bolest se najčešće pojavljuje oko dvadesete godine života i traje oko 20tak godina, a najčešće prestaje oko menopauze. Najčešći simptomi endometrioze su; bolna menstruacija, kronična zdjelična bol, obilne i dugotrajne menstruacije, bol prilikom spolnog odnosa, učestali zatvori ili proljevi, osjećaj napuhnutosti, bol prilikom mokrenja i drugi. Nažalost, endometrioza je bolest koja se danas još uvijek ne može izliječiti, ali primjenom terapije mogu se znatno ublažiti simptomi i poboljšati opća kvaliteta života, a cilj je da se pokuša dijagnosticirati u ranom stadiju bolesti jer tada će i terapija biti učinkovitija”, rekla je predsjednica Udruge “Ja sam 1 od 10” Zorica Martić. Udruga žena oboljelih od endometrioze “Ja sam 1 od 10” okuplja oko 100 članica, no svakodnevno se udruzi za savjet i potporu javljaju žene koje nisu članice iz Hrvatske i susjednih zemalja. Dan žutih ruža podržali su i predstavnici Varaždinske županije i Grada Varaždina, zamjenica župana Silvija Zagorec i gradonačelnik Neven Bosilj.

Predsjednik HNS-a i kandidat za župana Varaždinske županije Krunoslav Lukačić, u društvu stranačkih kolega, održao je druženje s novinarima s ciljem razgovora o aktualnim temama. Početak obilježavanja 35 godina HNS-a, bila je glavna tema druženja s novinarima, pri čemu je Lukačić istaknuo kako je obišao stranačke kolege diljem cijele Hrvatske i promovirao program koji je započeo preuzimanjem čelne pozicije stranke. “Svakako treba slušati ljude, razgovarati s njima i pripremati projekte koji će donositi dobrobit svim građanima neke ulice, naselja, općine, grada, županije, a tako i države”, rekao je Lukačić. Lukačić se osvrnuo i na jučerašnji Hrvatski dan liječnika te pohvalio sve liječnike i ostale medicinske djelatnike u Varaždinskoj županiji. Istaknuo je i problem predugih lista čekanja u bolnicama. Na druženju je bilo riječi i o očekivanjima od lokalnih izbora, pri čemu je Lukačić istaknuo kako vjeruje da će stranka iz svojih redova dobiti veći broj načelnika i gradonačelnika te vlast u županiji. Iako kampanja službeno nije započela, već od završetka posljednjih lokalnih izbora, HNS promovira svoje programe i ideje.

Planiranom dinamikom u Koprivničko-križevačkoj županiji napreduju radovi na tri velika kapitalna projekta ukupne vrijednosti gotovo 30 milijuna eura. Najveći i najznačajniji turistički projekt rekonstrukcija je i revitalizacija dvorca Inkey u Rasinji, a omogućit će razvoj turističkog sektora županije. Projekt vrijednosti preko 15,7 milijuna eura provodi se u dvije faze, dvorac će između ostalog imati spa i wellness sadržaje, vinski podrum, kongresnu dvoranu, a cijeli kompleks oko 80-ak ležajeva. U sektoru zdravstva ulaže se u Dom zdravlja u Križevcima gdje se grade nove zgrade, a projekt je vrijedan preko 7,8 milijuna eura. Provodi se u tri faze kako bi se neometano mogla obavljati zdravstvena djelatnost, a njegovim će završetkom biti omogućeni bolji uvjeti za pacijente, te bolji uvjeti rada za djelatnike. U području obrazovanja u tijeku je provedba projekta Učeničkog doma u Koprivnici, a vrijedan je preko 5,7 milijuna eura. “Uspjeli smo, zahvaljujući našem saborskom zastupniku Soboti, amandmanom osigurati četiri milijuna eura za tu investiciju, a dogovor je s Gradom Koprivnicom da ćemo preostali iznos, oko dva milijuna eura, podijeliti zajednički”, rekao je župan Koprivničko - križevačke županije Darko Koren. Učenički dom podići će obrazovni standard i omogućiti kvalitetnije uvjete učenicima, a utjecat će i na upisne trendove u srednjim školama. Sva tri kapitalna projekta trebala bi biti završena kroz dvije ili tri godine. Župan Koren najavio je nova ulaganja. “Sada smo u periodu jednog intenzivnog investicijskog ciklusa koji će unaprijediti život stanovnika Koprivničko-križevačke županije”, zaključio je župan Koren.

S ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava civilne zaštite i sigurnosti građana, prvog dana ožujka obilježava se Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite Republike Hrvatske, a tim je povodom u Županijskoj palači u Varaždinu održana zajednička svečana sjednica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije i Grada Varaždina uz popratni program. Načelnica županijskog Stožera civilne zaštite Silvija Zagorec istaknula je kako županija svake godine povećava sredstva za rad civilne zaštite, pri čemu se najviše izdvaja za vatrogastvo. “Sustav civilne zaštite u našoj županiji, ali i svih pet županija sjevera Hrvatske sigurno će biti dodatno ojačan kroz izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin. Proaktivnim i kontinuiranim radom te izvršavanjem plana i programa vjerujem da ćemo zadržati zavidan nivo efikasnosti i odgovornosti, kako bismo spremno odgovorili na sve krizne situacije i izazove”, rekla je Zagorec. Grad Varaždin kontinuirano ulaže i poboljšava Sustav civilne zaštite, istaknuo je načelnik gradskog Stožera civilne zaštite Miroslav Marković. “Vjerojatno smo jedan od prvih gradova koji je izradio potpuno novu strukturu civilne zaštite, imenovali smo povjerenike civilne zaštite za sva naselja i gradske četvrti te koordinatore, a tu mrežu još popunjavamo s obzirom da interes ljudi za sudjelovanje nije velik”, rekao je Marković. Za svoj doprinos u protekloj godini, na obilježavanju su zaslužnim pojedincima uručene zahvalnice. Nakon svečane sjednice održane su prezentacije i predavanja u sklopu uvodne konferencije projekta GRECALE (čita se GRIKOL) koji se provodi na području Hrvatske, Italije, Grčke, Crne Gore, BiH i Sjeverne Makedonije, a u kojem je županija partner. U projektu će biti izrađena web platforma za unapređenje funkcioniranja sustava civilne zaštite, koja će umrežiti aktivnosti i postupke u sustavu civilne zaštite u zemljama projektnih partnera. Obilježavanje je bilo i prilika za najavu velike regionalne terenske vježbe Sjever 2025. koja će biti održana u dva dijela u svibnju i listopadu.

Najbolji osnovnoškolci i srednjoškolci iz područja računalnog razmišljanja iz cijele Hrvatske okupili su se u Graditeljskoj školi Čakovec na 30. Zimskoj školi informatike. Prilika je to za pripreme kako bi postigli što bolje rezultate na predstojećim natjecanjima i plasirali se na olimpijade. Jubilarno izdanje manifestacije organizira Hrvatski savez informatičara u suradnji s udrugama Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub. Sudjeluje oko 35 učenika iz cijele Hrvatske, te oko 35 najboljih natjecatelja iz Međimurja s obzirom na to da su međimurske udruge suorganizatori. Sudionici imaju priliku sudjelovati u renomiranim radionicama s posebnim naglaskom na računalne algoritme. Glavni fokus je na različitim aspektima informatike, a osobita pažnja posvećena je programiranju. S obzirom na to da Centar izvrsnosti informatike Međimurske županije ostvaruje vrsne rezultate na državnoj razini, te da je Međimurje okrenuto tehnologijama, Čakovcu je ponovno pripala čast da bude domaćin. Dolazak talentiranih mladih informatičara iz cijele Hrvatske promovira Međimurje kao središte inovacija i obrazovanja. Uz Međimursku županiju, pokrovitelji škole su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Grad Čakovec i nekoliko tvrtki.

U Županijskoj palači u Varaždinu održano je potpisivanje i dodjela ugovora o financiranju programa po Javnom pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi Varaždinske županije za 2025. godinu. Javni je poziv županija raspisala treći put zaredom, a na njega su se mogle prijaviti udruge, ustanove i samostalni umjetnici te druge fizičke i pravne osobe koje se bave nekim vidom kulturnih djelatnosti ili umjetničkim stvaralaštvom. Ove godine županija će financirati 79 programa u kulturi, a u tu namjenu u županijskom je proračunu osigurano 229.700 eura, od čega se 26.000 eura odnosi na financiranje Varaždinskih baroknih večeri. Cilj javnog poziva je podrška programima i projektima koji se ističu kvalitetom, stručnošću, kontinuitetom, značajem i prepoznatljivošću u lokalnoj sredini, te onih profiliranih na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu s posebnim naglaskom na očuvanje tradicionalnih vrijednosti, te razvoj novih kulturnih praksi. “Na početku mandata za potrebe u kulturi je bilo izdvojeno oko 112.814 eura, a danas smo dodijelili 79 ugovora ukupne vrijednosti 229.700 eura, odnosno možemo reći unutar četiri godine taj iznos je udvostručen”, rekao je župan Anđelko Stričak i dodao da uz to županija priprema ulaganja u brojna kulturna dobra.